Posjet splitskoj Galeriji umjetnina (1)

UVOD Sagita Mirjam Sunara, v. as.
PIŠU Tina Tomšič, Emilija Vranković i Nives Mijić
Ispravila i uredila: Sagita Mirjam Sunara


Krajem travnja posjetili smo splitsku Galeriju umjetnina. Restauratorica Mia Tomić provela nas je kroz restauratorsku radionicu i pokazala nam stalni postav Galerije. Studenti su upoznali još jednu restauratoricu, Eleonoru Klein. Mia i Nora govorile su im o umjetninama na kojima rade, preventivnoj zaštiti fundusa, umjetninama koje u muzej dolaze na posudbu i dr. Studenti pišu o onome što su vidjeli i naučili.

Mia Tomić sa studentima 1. godine konzervacije-restauracije

- - -

Muzejskim zbirkama prijeti opasnost od poplava, požara, potresa i drugih prirodnih nepogoda. Svaki bi muzej trebao imati plan za evakuaciju ljudi i umjetnina u slučaju katastrofe. Na slici vidimo plan evakuacije prvog kata Galerije umjetnina koji je postavljen na ulaz u prostorije sa stalnim postavom. Označen je smjer kretanja u slučaju opasnosti i prikazan najkraći put prema izlazu. Ovo će osigurati bržu evakuaciju ljudi, ali i umjetnina. Na planu je također prikazano gdje se nalaze aparati za gašenje požara te unutarnji hidranti. U slučaju opasnosti, to će omogućiti brzu reakciju i gašenje požara. Prikazana je i lokacija električne sklopke, koja se mora isključiti u slučaju opasnosti.

Mislim da bi trebalo napraviti poseban plan evakuacije umjetnina, u kojem bi bio označen redoslijed iznošenja umjetnina po vrijednosti i mobilnosti, za vrijeme opasnosti ili nakon što ona prođe. Djelatnici Galerije trebali bi biti detaljno upućeni u taj plan kako bi ga u svakom trenutku mogli primijeniti. Najvažnije je odrediti tim ljudi koji će biti zadužen za spašavanje umjetnina. Svaka osoba mora točno znati što je njen zadatak. Ako vas ova tema zanima, svakako pročitajte priručnik In the Face of Disaster. Korisne izvore naći ćete na stranici The Paleontology Portal - Collections Management i Museum SOS.

Na lijevoj strani slike vidimo kameni reljef: postavljen je uz zid i nalazi se na drvenom postamentu. S gornje strane pridržava ga metalni držač. (Držač je sidren u zid.) Zbog veličine reljefa, uspravnog položaja i male kontaktne površine s postoljem, postoji mogućnost da padne pa ga je trebalo osigurati. Između držača i reljefa nalazi se mekši materijal koji djeluje kao "jastuk".

Na desnoj strani slike vidimo skulpture na drvenim postoljima. Prve dvije izrađene su od metala i manjih su dimenzija. Ako i padnu, za pretpostaviti je da se neće previše oštetiti. Bista u pozadini ima mali postament pa bi je, iako je velika i teška, trebalo dodatno osigurati.

Zgrada u kojoj se danas nalazi Galerija umjetnina nekoć je bila bolnica. Prije preseljenja zbirke u novi prostor, građevinu je trebalo prilagoditi potrebama muzejske institucije. Stalni postav nalazi se na prvom katu. Zidovi koji gledaju prema unutrašnjem dvorištu rastvoreni su velikim prozorima. Kako bi se smanjila količina svjetlosti u prostoru, ispred prozora su postavljene pregrade/paravani koji svjetlost propuštaju kroz uske procijepe (slika s lijeve strane). Ovo je napravljeno radi uštede energije (potrebno je manje umjetne rasvjete). Na prozorska stakla postavljeni su UV filtri.

Na prozore na pročelju zgrade postavljeni su drveni kapci (slika s desne strane). U nekim su prostorijama prozori zagrađeni drvenim pregradama na koje su postavljene slike. Tako su povećane i površine za izlaganje.