Beč i preventivna konzervacija (1)

Brucoši su početkom travnja posjetili Beč. Što su tamo radili, pročitajte u članku "Brucoši istražuju Beč: obilazak muzeja i restauratorskih radionica". U ovom i sljedećem postu donosimo nekoliko fotografija iz restauratorskih radionica i muzeja koje su posjetili. Tema je, očekivano, preventivna konzervacija. :)

. . .

Donji dio svadbene haljine kraljice Elizabete (Sissy) , Muzej kočija (Wagenburg) u Beču

S obzirom na osjetljivost materijala i nepovoljne uvjete u izložbenom prostoru (prizemna prostorija bez grijanja; zimi ima velikih problema s vlagom), donji dio svadbene haljine kraljice Elizabete čuva se u specijalnoj vitrini od pleksiglasa. U donjem dijelu konstrukcije nalazi se ladica sa silica gelom. Ovaj materijal ima svojstvo primanja i otpuštanja vlage pa se koristi za reguliranje relativne vlažnosti. (Osobito je značajno to što sprječava kondenzaciju vlage pri nižim temperaturama.) Za reguliranje relativne vlažnosti u vitrini restauratori koriste 1 kg silica gela po metru kubnom zraka, a materijal mijenjaju dva puta godišnje. Otkrili su nam da je vitrina vrlo teška (možda čak i tonu, no ne bih se zaklela :), ali nije pričvršćena za pod, što znači da se prema potrebi može prenositi s jednog mjesta na drugo. Vitrina košta 15 tisuća eura i izrađena je u Njemačkoj.

(Anja Mihotović)

Suzbijanje drvne crvotočine u parketu zagrijavanjem, Muzej kočija (Wagenburg) u Beču

Jedan od najljepših izložaka u bečkom Muzeju kočija zasigurno je carska kočija koja se koristila samo na krunidbama i vjenčanjima. U dijelu muzeja u kojemu je izložena, za vrijeme našeg posjeta obavljala se dezinsekcija parketa zagrijavanjem (toplinska metoda). Na pod je postavljena neka vrsta termo-deka koje podižu temperaturu do 55-60 °C. Materijal se postupno zagrijava do temperature pri kojoj ugibaju svi biološki organizmi pa tako i drvni insekti.

Ovaj se muzej već neko vrijeme bori protiv crvotočine u parketu, a do sada su iskušali nekoliko različitih metoda. Kako bi se utvrdila prisutnost insekata te odredila njihova vrsta i broj, unutar kočija i na drugim mjestima u muzeju postavljene su feromonske klopke. Feromoni privlače insekte koji se zalijepe u klopku. Feromonske klopke nisu metoda suzbijanja insekata, već njihove detekcije!

(Emilija Vranković)

Depo Muzeja kočija

Veliki dio zbirke dvorskih kočija i saonica nalazi se u muzejskom depou. Drvo od kojega su kočije napravljene podložno je napadu insekata, jednako tako i tapecirani interijeri. (Tkaninu napadaju moljci.) Kako bi se utvrdila prisutnost insekata, na svakoj se kočiji nalazi jedna ili više feromonskih klopki. Klopke neće spriječiti pojavu insekata niti služe za njihovo suzbijanje, već pomažu detektirati prisutnost nametnika.

Kako bi se zaštitio od prašine, svaki predmet u depou prekriven je pamučnom tkaninom. Osvjetljenje je prigušeno, a električna rasvjeta se pali samo kada netko uđe u prostoriju.

(Daniel Grgić)

Model zaštitnog stakla za vitraje

Detalj iz restauratorske radionice za vitraje Saveznog zavoda za zaštitu spomenika (Bundesdenkmalamt) u Beču: izotermno staklo postavljeno ispred vitraja. Ovo je jedna od uobičajenih metoda zaštite starog stakla od atmosferskog oštećenja. Vitraj više ne služi kao 'brana' od vanjskih utjecaja, već tu ulogu preuzima drugo staklo. Tako se zaustavljaju ciklusi kondenzacije vode na osjetljivom starom staklu, a nema više ni doticaja s onečišćivačima u zraku. Kako je novo staklo udaljeno od vitraja, osigurava se ventilacija (strujanje zraka). Metoda je reverzibilna. Arhitekti-konzervatori zamjeraju joj jedino to što utječe na izgled građevine.

U radionici su nam pokazali restaurirani gotički vitraj. Soli koje su se na njega istaložile uklonjene su mehnanički (skalpelom). Za čišćenje nisu korištene kemikalije, samo pamučni tamponi navlaženi vodom.

(Tina Tomšič)