CSI tim 2013.


Stoje (slijeva nadesno): Ana Marija Šćepanović, Lena Bošković, Benedikta Vilenica, Karmen Milić, Viktoria Cetinić. Sjede (slijeva nadesno): Dorotea Krstić, Matea Milat, Josip Nižetić, Josipa Krolo, Vana Ribarović


Bračanka Lena Bošković osnovnu je školu završila u rodnim Selcima. Kao osnovškolac pohađala je likovnu radionicu. Opću gimnaziju završila je u Bolu. U trećem razredu srednje škole počela se zanimati za restauriranje. Nakon upoznavanja s restauratorskim zahvatima na zidnim slikama u palači Bajamonti-Dešković u Splitu te posjeta Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije, Lena je čvrsto odlučila da će studirati konzervaciju-restauraciju. Jako je zanimaju povijest umjetnosti i arheološka baština. Osobito je privlači kulturna baština njenog otoka, koju smatra nedovoljno istraženom i zaštićenom. Uvjerena je da se situacija može i treba promijeniti; zato je i upisala studij konzervacije-restauracije. "Tako mogu pridonijeti zaštiti kulturnih dobara otoka Brača," kaže, "i potaknuti ljude da cijene svoju kulturu i prošlost."

Viktoria Cetinić dolazi s otoka Korčule, gdje je završila opću gimnaziju. Upoznavši se s nestručnim restauriranjem kulturnih dobara u Veloj Luci, zapitala se postoji li drugi način da se baština sačuva od propadanja. Jedna ju je prijateljica uputila na Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije. Iako je to bilo pri kraju četvrte godine i vremena za pripremu nije bilo dovoljno, Viktoria nije odustala. Na njezinu veliku radost, prijamni ispit je uspješno položila. To joj je, kaže, dodatan poticaj da se nastavi truditi te da bude što bolja.

Josipa Krolo završila je Opću gimnaziju "Vladimira Nazora" u Splitu. Poslije državne mature upisala je studij krajobrazne arhitekture pri Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Taj studij nije ispunio njezina očekivanja pa ga je, nakon godinu dana skupljanja hrabrosti, odlučila prekinuti i upisati se na Umjetničku akademiju. Akademija joj je, zapravo, i ranije bila velika želja. Preko studenata konzervacije-restauracije, drugih upućenih poznanika i interneta prikupljala je informacije o studiju. U pripremu za razredbeni ispit uložila je puno vremena i truda. Sada više ne sumnja da je ovo bio pravi izbor!

Dorotea Krstić završila je Graditeljsko-geodetsku tehničku školu u Splitu. Zanimanje za umjetnost i kulturnu baštinu pokazivala je još u osnovnoj školi. Da bi upoznala tisućljetnu ljepotu rodnoga grada, sudjelovala je u brojnim izvanškolskim aktivnostima. Bogata materijalna i povijesna baština koju je otkrivala na povijesnim lokalitetima Dalmatinske zagore bila joj je dodatni poticaj za upis na studij konzervacije-restauracije. Restauriranje je, vjeruje, njezin životni poziv. Želja joj je da naše bogato kulturno naslijeđe ostane sačuvano za buduće generacije pa se nada da će svojim radom tome pridonijeti. Pored umjetnosti, Dorotea jako voli strane jezike. Uz engleski jezik, u osnovnoj i srednjoj školi učila je francuski.

Matea Milat dolazi iz Dubrovnika gdje je završila Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajn. Izrada kopija njena je velika ljubav. U četvrtom razredu srednje škole posvetila se izradi kopija Vlaha Bukovca, što ju je oduševilo. Marljivo je proučavala tehnike i materijale kojima se koristio veliki slikar, odlazila je u njegovu rodnu kuću u Cavtatu (danas je to muzej Kuća Bukovac) te na licu mjesta pokušavala izraditi što vjernije kopije slika. Matea je od prvoga razreda srednje škole pokazivala interes za konzervaciju-restauraciju pa je koristila svaku priliku da nauči nešto o toj struci. Redovito je posjećivala mjesta u Dubrovniku gdje su radili konzervatori-restauratori. Nada se da će kroz ovaj studij prikupiti sva potrebna znanja i vještine za očuvanje kulturne baštine.

Karmen Milić je rođena u Splitu, gdje je završila I. gimnaziju. Po završetku srednje škole upisala je Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Dvije godine učenja i truda nisu dale očekivani rezultat pa je odlučila promijeniti fakultet, odnosno upisati studij koji će više odgovarati njenim sklonostima i interesima, studij na kojemu se, pored teorijskog znanja, stječe radno iskustvo. "Željela sam konkretan rad s konkretnim rezultatima," objašnjava. Njezina ju je potraga dovela do studija konzervacije-restauracije pri Umjetničkoj akademiji u Splitu. To joj je zvučalo zanimljivo pa je potražila više informacija. Na kraju je zaključila da je pronašla ono o čemu želi učiti i čime se u životu želi baviti. Slijedilo je 12 mjeseci priprema za upis. Karmen se nada se da će studij ispuniti njezina očekivanja.

Iz Pučišća na otoku Braču dolazi Josip Nižetić. Josip je u rodnom mjestu pohađao čuvenu klesarsku školu. Bio je odličan učenik i vrlo aktivan izvan nastave. Sudjelovao je na županijskim i državnim natjecanjima iz prve pomoći te uspješno trenirao vaterpolo. Završio je osnovnu glazbenu školu za klavir, a svira i trubu. Na studij konzervacije-restauracije dovela ga je njegova ljubav prema umjetnosti, kulturnoj baštini i, prije svega, kamenu. "Ljubav prema baštini i kamenu usađena mi je u krv," objašnjava. "Vjerujem da će mi to biti poticaj da studij uspješno privedem kraju." Josip se s restauriranjem upoznao za vrijeme srednje škole, povremeno radeći s restauratorima. Zadovoljan je što će svoj život moći posvetiti onome što voli i što želi raditi.

Vana Ribarović pohađala je klasičnu gimnaziju u Splitu. Do kraja četvrtog razreda nije bila sigurna gdje će nastaviti školovanje. Dugo je razmišljala o tome i puno puta mijenjala odluku. Pred kraj četvrtog razreda doznala je za studij konzervacije-restauracije u Splitu; sve nedoumice odmah su nestale. "Konzervacija-restauracija predstavlja spoj umjetnosti i znanosti u svrhu očuvanja umjetnosti," kaže, "i to je ono što me privuklo ovom studiju." Kad je odlučila da želi upisati konzervaciju-restauraciju, bilo je već kasno da se kvalitetno pripremi za razredbeni ispit. Upis je, stoga, odgodila za iduću godinu. Vrijeme je "kratila" na studiju hrvatskog jezika i povijesti umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Splitu. To joj je iskustvo pružilo dodatnu potvrdu da je konzerviranje-restauriranje ono čime se u životu želi baviti.

Ana Marija Šćepanović dolazi iz Svete Nedjelje na otoku Hvaru. Pohađala je Školu likovnih umjetnosti u Splitu, smjer kiparski dizajner. Nakon mature upisala je Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, apsolvirala i počela se pripremati za studij konzervacije-restauracije. "Ta me struka zanima," kaže Ana Marija, "jer želim ostaviti nekakav trag iza sebe. Ako to neće biti kroz vlastiti umjetnički rad, onda želim pomoći očuvanju radova starih majstora."

Benedikta Vilenica rodila se u Sisku, gradu na tri rijeke. Opću gimnaziju završila je u Zagrebu. Interes za umjetnost gajila je od malih nogu. Od crtanja na papiru došla je do "ozbiljnog" slikanja, a nakon toga počela se zanimati za obnovu kulturne baštine. Restauratorski rad upoznala je u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, na odjelu za arheološku baštinu. Osim restauriranja, Benediktu zanima kiparstvo i slikarstvo, čime se u slobodno vrijeme i bavi.


Priredila: Sagita Mirjam Sunara, doc.

Nema komentara:

Objavi komentar