SADRŽAJ
[Ažurirano u siječnju 2013. godine]
Preventivna konzervacija 1 naziv je obveznog kolegija na prvoj godini integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije. Nositelj kolegija je docentica Sagita Mirjam Sunara. Nastava se odvija u ljetnom semestru, dva sata tjedno (ukupno 22 sata predavanja i 8 sati seminara).
Kroz predavanja, zajedničke rasprave, terenski rad i seminarske radove studenti uče prepoznavati simptome propadanja umjetnina i otkrivati njihove uzročnike (svjetlost, neprikladna relativna vlažnost zraka, neprikladna temperatura, onečišćivači, biološki uzročnici propadanja, prirodne katastrofe, čovjekovo djelovanje); uče bilježiti, organizirati i interpretirati podatke da bi identificirali potencijalne rizike za umjetnine, te određivati stupanj osjetljivosti zbirke i prioritete za preventivnu zaštitu. Osim toga, studenti se upoznaju s osnovnim mjerama preventivne zaštite, od pravilnog rukovanja, pohrane i izlaganja umjetnina do njihovog pakiranja i prenošenja. Kroz kolegij se također upoznaju s izazovima očuvanja djela moderne i suvremene umjetnosti.
Na početku semestra svaki student dobije zadatak obraditi jednu problematičnu umjetninu ili zbirku umjetnina u lokalnoj crkvi ili muzeju. Student tijekom semestra treba pratiti i analizirati okolišne uvjete u crkvi ili muzeju, osmisliti rješenje za pohranu umjetnine, izraditi plan za slučaj prirodne katastrofe i/ili dati smjernice za čuvanje umjetnine ili zbirke. Seminarski rad prezentira na polovini semestra u formi kratkog izlaganja. Na kraju semestra predaje rad u formi izvješća (elaborata) te drži usmeno izlaganje uz PPT-prezentaciju. Kroz ovaj zadatak studenti pokazuju koliko su sposobni povezati teoriju s praksom, odnosno koliko su uspješni u rješavaju problema s kojima će se u budućem radu susretati. Seminarski rad nosi 75 % ocjene. Uz seminarski rad predviđena je i pismena provjera znanja.
Umjesto seminarskog rada, studenti mogu dobiti pismeni zadatak vezan uz projekt koji se realizira u sklopu terenskog dijela nastave. Primjerice, prilikom posjeta crkvi sv. Ilije u Kozici studenti su trebali opisati predmete koji se nalaze u crkvi te izraditi smjernice za njihovo čuvanje i pohranu. Takav rad nosi 50 % ocjene. Pismena provjera znanja nosi 25 % ocjene, tekstovi koje studenti pišu za blog jednako toliko.
KOMPETENCIJE KOJE SE STJEČU
Po završetku kolegija studenti će:
[Ažurirano u siječnju 2013. godine]
Preventivna konzervacija 1 naziv je obveznog kolegija na prvoj godini integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije. Nositelj kolegija je docentica Sagita Mirjam Sunara. Nastava se odvija u ljetnom semestru, dva sata tjedno (ukupno 22 sata predavanja i 8 sati seminara).
Kroz predavanja, zajedničke rasprave, terenski rad i seminarske radove studenti uče prepoznavati simptome propadanja umjetnina i otkrivati njihove uzročnike (svjetlost, neprikladna relativna vlažnost zraka, neprikladna temperatura, onečišćivači, biološki uzročnici propadanja, prirodne katastrofe, čovjekovo djelovanje); uče bilježiti, organizirati i interpretirati podatke da bi identificirali potencijalne rizike za umjetnine, te određivati stupanj osjetljivosti zbirke i prioritete za preventivnu zaštitu. Osim toga, studenti se upoznaju s osnovnim mjerama preventivne zaštite, od pravilnog rukovanja, pohrane i izlaganja umjetnina do njihovog pakiranja i prenošenja. Kroz kolegij se također upoznaju s izazovima očuvanja djela moderne i suvremene umjetnosti.
Na početku semestra svaki student dobije zadatak obraditi jednu problematičnu umjetninu ili zbirku umjetnina u lokalnoj crkvi ili muzeju. Student tijekom semestra treba pratiti i analizirati okolišne uvjete u crkvi ili muzeju, osmisliti rješenje za pohranu umjetnine, izraditi plan za slučaj prirodne katastrofe i/ili dati smjernice za čuvanje umjetnine ili zbirke. Seminarski rad prezentira na polovini semestra u formi kratkog izlaganja. Na kraju semestra predaje rad u formi izvješća (elaborata) te drži usmeno izlaganje uz PPT-prezentaciju. Kroz ovaj zadatak studenti pokazuju koliko su sposobni povezati teoriju s praksom, odnosno koliko su uspješni u rješavaju problema s kojima će se u budućem radu susretati. Seminarski rad nosi 75 % ocjene. Uz seminarski rad predviđena je i pismena provjera znanja.
Umjesto seminarskog rada, studenti mogu dobiti pismeni zadatak vezan uz projekt koji se realizira u sklopu terenskog dijela nastave. Primjerice, prilikom posjeta crkvi sv. Ilije u Kozici studenti su trebali opisati predmete koji se nalaze u crkvi te izraditi smjernice za njihovo čuvanje i pohranu. Takav rad nosi 50 % ocjene. Pismena provjera znanja nosi 25 % ocjene, tekstovi koje studenti pišu za blog jednako toliko.
Studentica Frances Dragičević pregledava skulpturu Gospe u crkvi sv. Ilije u Kozici (snimljeno 27. travnja 2012., S. M. Sunara). Opisivanje predmeta iz Sv. Ilije dio je projekta inventarizacije koji se realizira u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Imotskom. Inventarizacija spomeničke baštine preduvjet je za njezino očuvanje
Sagita Mirjam Sunara, nositeljica kolegija, vodila je projekt popisivanja pokretne baštine u dvjema crkvama u Župi Muć Male Gospe (Muć Donji). Na slici su studentice Kristina Krivec, Ana Dukić i Aida Grga s raspelom iz crkve Imena Isusova / Imena Marijina (snimljeno 27. listopada 2009., S. M. Sunara)
KOMPETENCIJE KOJE SE STJEČU
Po završetku kolegija studenti će:
- poznavati važnost preventivne konzervacije;
- znati primjereno rukovati umjetninama;
- moći prepoznati simptome aktivnog propadanja umjetnina;
- znati povezati simptome propadanja s uzročnicima propadanja;
- znati odrediti stupanj osjetljivosti zbirke umjetnina koja im je povjerena na skrb;
- znati odrediti listu prioriteta za preventivnu zaštitu;
- poznavati osnovne mjere (postupke) preventivne zaštite;
- znati bilježiti, organizirati, kombinirati i interpetirati podatke s ciljem identificiranja potencijalnih rizika za umjetnine;
- poznavati načine pakiranja umjetnina za transport;
- poznavati metode i materijale koji se koriste za pohranu i izlaganje umjetnina.
