UVOD Sagita Mirjam Sunara, v. as.
PIŠU Daniel Grgić, Emilija Vranković i Nađa Šperac
Ispravila i dopunila: Sagita Mirjam Sunara
U novom postu pročitajte kako su talibani 2001. godine uništili kipove Buda u Afganistanu (Daniel Grgić), kakva opasnost prijeti libijskoj kulturnoj baštini (Emilija Vranković) te kako možemo zaštititi spomenike u slučaju potresa (Nađa Šperac). Više o zaštiti umjetnina od potresa doznajte u članku "Base Isolation Technologies for Seismic Protection of Museum Artifacts".
Kao što znate, Japan je 11. ožujka pogodio snažan potres, a nakon toga i razorni tsunami. Do sada su prijavljene štete na gotovo četiri stotine kulturnih dobara.
PIŠU Daniel Grgić, Emilija Vranković i Nađa Šperac
Ispravila i dopunila: Sagita Mirjam Sunara
U novom postu pročitajte kako su talibani 2001. godine uništili kipove Buda u Afganistanu (Daniel Grgić), kakva opasnost prijeti libijskoj kulturnoj baštini (Emilija Vranković) te kako možemo zaštititi spomenike u slučaju potresa (Nađa Šperac). Više o zaštiti umjetnina od potresa doznajte u članku "Base Isolation Technologies for Seismic Protection of Museum Artifacts".
Kao što znate, Japan je 11. ožujka pogodio snažan potres, a nakon toga i razorni tsunami. Do sada su prijavljene štete na gotovo četiri stotine kulturnih dobara.
- - -
Bude iz Bamiyana, Afganistan: nekoć i sad (izvor)
Bude iz Bamiyana u Afganistanu potječu iz 6. stoljeća. Riječ je o dvjema skulpturama isklesanim u živoj stijeni. Jedna je bila visoka 55 metara (Salsal), a druga 37 (Shamama). Treba spomenuti da su ovo bile najveće skulpture toga tipa. U stijeni je prvo 'grubo' isklesan oblik Bude; nakon toga je i premazan žbukom od zemlje kako bi se izveli detalji.
U ožujku 2001. godine talibanski zapovjednik Abdul Wahed naredio je da se kipovi unište: dinamitom, tenkovima, protu-zračnim oružjem, raketama. Generalni direktor UNESCO-a nazvao je ovo "zločinom protiv kulture". Talibani su tvrdili da "Bude krše islamsku zabranu prikazivanja svetačkih likova te da predstavljaju lažne idole koje treba uništiti kako ih se ne bi obožavalo (...)". Pročitajte više o ovome u članku "The Destruction of the Statues in Bamiyan".
Arheološki lokalitet Leptis Magna, Libija (izvor)
"Libija: kulturna baština u opasnosti" naslov je članka koji je sredinom ožujka objavljen na portalu TourExpi. Arheolozi koji su radili na lokalitetima upisanim na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine (Leptis Magna, Sabratha, Cyrene, Tadrart Acacus, Ghadames) evakuirani su. UNESCO je pozvao libijske snage te snage zemalja uključenih u vojnu akciju u Libiji da provedu zonu zabrane leta nad zaštićenim lokalitetima i spriječe vojne operacije u tim područjima. Osam od deset zemalja koje sudjeluju u vojnim intervencijama u Libiji potpisalo je Hašku konvenciju zaštite kulturnog vlasništa u slučaju oružanog napada pa se očekuje da će poštivati uvjete. Povjesničari i arheolozi nemaju drugog izbora nego čekati i nadati se da će libijska baština ostati netaknuta. Preporuka za sve koje zanima libijska baština: članak "Libya's 'extraordinary' archaeology under threat".
"Libija: kulturna baština u opasnosti" naslov je članka koji je sredinom ožujka objavljen na portalu TourExpi. Arheolozi koji su radili na lokalitetima upisanim na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine (Leptis Magna, Sabratha, Cyrene, Tadrart Acacus, Ghadames) evakuirani su. UNESCO je pozvao libijske snage te snage zemalja uključenih u vojnu akciju u Libiji da provedu zonu zabrane leta nad zaštićenim lokalitetima i spriječe vojne operacije u tim područjima. Osam od deset zemalja koje sudjeluju u vojnim intervencijama u Libiji potpisalo je Hašku konvenciju zaštite kulturnog vlasništa u slučaju oružanog napada pa se očekuje da će poštivati uvjete. Povjesničari i arheolozi nemaju drugog izbora nego čekati i nadati se da će libijska baština ostati netaknuta. Preporuka za sve koje zanima libijska baština: članak "Libya's 'extraordinary' archaeology under threat".
Povodom tragičnog potresa u Japanu pronašla sam tekst na internetu koji govori o čuvanju kulturnih dobra u takvim situacijama. Međunarodni okrugli stol i rasprava o zaštiti muzejskih zbirki i drugih spomenika kulture od posljedica potresa održao se u tokijskom Nacionalnom muzeju u sklopu projekta "Rasprava za novo stoljeće" ("Dialogues for the New Century") koji je pokrenuo Međunarodni institut za restauriranje (International Institute for Conservation, IIC). Namjera ovih rasprava je potaknuti istraživanje suvremenih tema i njihovu povezanost sa zaštitom kulturne baštine.
Tema tokijskog skupa bila je "ublažavanje ranjivosti, umanjivanje rizika koje je izložena baština, bilo da se radi o zbirkama, arhivima, spomenicima ili građevinama koje se nalaze na područjima izražene sezmičke aktivnosti". Vrijedno je spomenuti da se u Tokiju dešava oko 10% ukupnog broja svjetskih potresa.
Dosta se govori o zaštiti ljudskih života i osiguravanju osnovnih ljudskih potreba u slučaju potresa, no učinkovita zaštita kulturne baštine daleko zaostaje. Štoviše, većina stručnjaka iz područja zaštite spomenika slabo je ili nikako informirana o načinu zaštite kulturne baštine od potresa. Postoje neke jeftine, lako primjenjive i vrlo učinkovite metode koje mogu pomoći da se izbjegnu mogle velike štete i gubitci materijala. Jerry Podany, ravnatelj IIC-a i moderator skupa, izdvojio je neke od njih:
1. Sigurnosne pločice koje učvršćuju bazu odgovarajućom količinom voska ispod nje
2. Snižavanje težišta predmeta tako da se unutar njega stavi neki teret, primjerice vrećice s pijeskom ili olovnim zrnima
3. "Obrisno" učvršćivanje od čvršćeg spužvastog materijala, koje prati formu u šupljini baze predmeta, ili vezivanje predmeta za postolje trakama
4. Izrada stabilnog namještaja za izlaganje i čuvanje predmeta
5. Ispravno skladištenje (postavljanje različitih materijala za oblaganje između predmeta, dodavanje ogradica ili postavljanje zaštitnih mreža na otvorene police, fiksiranje ormarića i polica na zidove i podove...)
Nema komentara:
Objavi komentar