PIŠE Ivana Vukadin
Uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
Na kolegiju Preventivna konzervacija 1 bavimo se problematikom usporavanja, zaustavljanja i sprječavanja propadanja umjetnine uzrokovanog biološkim, (mikro)klimatskim i mehaničkim oštećenjima. Iako je umjetnina "izliječena" i vraćena na svoje mjesto, ona i dalje treba pažnju i nadzor. Posebno su ugrožene one umjetnine koje su izložene na otvorenim javnim prostorima, a to su najčešće skulpture.
Ako je nešto javno, čije je?
Što je to javno vlasništvo? Ako je nešto javno, čije je? Osjećali se itko od nas suvlasnikom ulice u kojoj živi, klupe u obližnjem parku ili nekog značajnog gradskog spomenika kulture? Tko je za njega odgovoran i što ta odgovornost zapravo znači?
Svaka umjetnina, pa tako i skulptura, posebna je po svome izgledu, namjeni, ideji. Mjesto i vrijeme postavljanja skulpture često se bira u skladu s određenim društvenim vjerskim ili političkim trenutkom. U vremenima prevrata skulpture često znaju "steći noge". Takav slučaj dogodio se u Trogiru s brončanom skulpturom Partizana, koja se do početka 1990-ih nalazila pokraj kule Kamerlengo, u spomen-parku palim borcima i žrtvama fašizma poginulima od 1941. do 1945. godine. Skulptura je bila rad akademskog kipara Ivana Mirkovića, a odlukom Ministarstva kulture proglašena je zaštićenim spomenikom kulture.
Godine 1994. godine vandali su na skulpturu postavili eksplozivnu napravu, a zatim je i detonirali, čime je znatno oštećena. Uslijedilo je njeno uklanjanje i deponiranje u prostor gradskog komunalnog poduzeća Dobrić u Planom, gdje je ostala do 2007. godine. Nakon toga odvezena je u privatnu firmu Brkan-Plano, čiji ju je vlasnik prodao talijanskom otkupljivaču metala.
Skulpture u staro željezo
Krađa skulptura radi prodaje otkupljivačima metala postala je veliki problem. Augustinčićeva skulptura Kupačice, Daruvarska Gola Maja, umalo je doživjela sudbinu trogirskog Partizana. Izrađena 1927. godine, skulptura je 1956. postavljena na kameno postolje uz jedan od ulaza u Julijev park (Kupališni perivoj). S vremenom je postala simbol Daruvarskih toplica i jedan od najreprezentativnijh kulturnih spomenika grada.
Fotografija preuzeta s portala Kulturni turizam
Skulpture u staro željezo
Krađa skulptura radi prodaje otkupljivačima metala postala je veliki problem. Augustinčićeva skulptura Kupačice, Daruvarska Gola Maja, umalo je doživjela sudbinu trogirskog Partizana. Izrađena 1927. godine, skulptura je 1956. postavljena na kameno postolje uz jedan od ulaza u Julijev park (Kupališni perivoj). S vremenom je postala simbol Daruvarskih toplica i jedan od najreprezentativnijh kulturnih spomenika grada.
Fotografija preuzeta s portala Kulturni turizam
Skulptura je nedavno bila ukradena. Nekoliko dana nakon što je krađa prijavljena policiji, Kupačica je pronađena u jednom zagrebačkom stanu raskomadana na 13 dijelova. Kradljivci su je vjerojatno kanili prodati otkupljivaču metala. Srećom, skulptura je spašena. Nakon konzervatorsko-restauratorskog zahvata bit će vraćena na svoje mjesto u parku, uz poboljšane sigurnosne mjere.
Fotografija preuzeta iz članka Željka Rukavine "Tijekom noći s postolja ukrali Augustinčićevu Kupačicu" objavljenom na portalu 24 sata
Ovo, međutim, nije samo hrvatski problem. U Danskoj se porast broja krađa brončanih skulptura povezuje s porastom otkupne cijene tog metala. Kako bi osigurali skulpture na javnim prostorima, Danci su se odlučili poslužiti alarmnim sustavom osjetljivim na pokret. Odluku o ovoj mjeri preventivne zaštite donijeli su čelnici općine Gribskov koja će na ovaj način zaštititi sedam svojih najskupljih skulptura. Sustav funkcionira na način da se, ukoliko netko pokuša ukloniti skulpturu, alarm pali te putem GPS-a šalje informacije o lokaciji policiji, koja se zatim smjesta uputi na mjesto događaja. Ovakve mjere zaštite sigurno nisu jeftine, ali svakako djeluju učinkovitije od potjere za cijevima, šipkama, profilima i sličnom metalnom građom, koja je u "prošlom životu" bila važan kulturni spomenik i simbol jednog grada.
Rješenja?
Kako ući u trag brončanoj skulpturi koja je vjerojatno već raskomadana a možda i pretopljena da bi se od nje izradio građevinski materijal i strojni dijelovi? Kako educirati javnost o etičkim načelima koja vrijede na području spomeničke kulturne baštine? Kako doprijeti do otkupljivača starog željeza, koji se sve lakše mogu naći u situaciji da im u ruke dođe raskomadana bakrena skulptura? Kako učiniti da uz novčanu prepoznaju i njenu kulturnu vrijednost? Ovo su samo neka od pitanja na koja naša struka pokušava pronaći odgovore.
Promicanje jednih povijesnih i povijesnoumjetničkih razdoblja na štetu drugih može nas dovesti do neprocjenjivih kulturnih gubitaka, a vrednovanje umjetnine tek kao sirovine zaglušujući je alarm koji zvoni svima nama.
- - -
Literatura
B. M., "Daruvarska Gola Maja pronađena razrezana na 13 djelova", tportal.hr, 22. ožujka 2012.
DRAGAN, Gordana, "Minirana skulptura: Vinko Brkan: Ja partizana kupio, ja prodao, eno vam ga na 'rehabilitaciji' u Italiji", Slobodna Dalmacija, 4. siječnja 2012
M. B., "Daruvarska Kupačica oteta usred noći iz Julijeva parka", tportal.hr, 15. ožujka 2012.
N. N., "Ukradena skupocjena skulptura zbog prodaje u staro željezo", Urban cult, 23. prosinca 2011.
S. F., "Danci na skulpture postavili alarm", tportal.hr, 28. siječnja 2011.
Fotografija preuzeta iz članka Željka Rukavine "Tijekom noći s postolja ukrali Augustinčićevu Kupačicu" objavljenom na portalu 24 sata
Ovo, međutim, nije samo hrvatski problem. U Danskoj se porast broja krađa brončanih skulptura povezuje s porastom otkupne cijene tog metala. Kako bi osigurali skulpture na javnim prostorima, Danci su se odlučili poslužiti alarmnim sustavom osjetljivim na pokret. Odluku o ovoj mjeri preventivne zaštite donijeli su čelnici općine Gribskov koja će na ovaj način zaštititi sedam svojih najskupljih skulptura. Sustav funkcionira na način da se, ukoliko netko pokuša ukloniti skulpturu, alarm pali te putem GPS-a šalje informacije o lokaciji policiji, koja se zatim smjesta uputi na mjesto događaja. Ovakve mjere zaštite sigurno nisu jeftine, ali svakako djeluju učinkovitije od potjere za cijevima, šipkama, profilima i sličnom metalnom građom, koja je u "prošlom životu" bila važan kulturni spomenik i simbol jednog grada.
Rješenja?
Kako ući u trag brončanoj skulpturi koja je vjerojatno već raskomadana a možda i pretopljena da bi se od nje izradio građevinski materijal i strojni dijelovi? Kako educirati javnost o etičkim načelima koja vrijede na području spomeničke kulturne baštine? Kako doprijeti do otkupljivača starog željeza, koji se sve lakše mogu naći u situaciji da im u ruke dođe raskomadana bakrena skulptura? Kako učiniti da uz novčanu prepoznaju i njenu kulturnu vrijednost? Ovo su samo neka od pitanja na koja naša struka pokušava pronaći odgovore.
Promicanje jednih povijesnih i povijesnoumjetničkih razdoblja na štetu drugih može nas dovesti do neprocjenjivih kulturnih gubitaka, a vrednovanje umjetnine tek kao sirovine zaglušujući je alarm koji zvoni svima nama.
- - -
Literatura
B. M., "Daruvarska Gola Maja pronađena razrezana na 13 djelova", tportal.hr, 22. ožujka 2012.
DRAGAN, Gordana, "Minirana skulptura: Vinko Brkan: Ja partizana kupio, ja prodao, eno vam ga na 'rehabilitaciji' u Italiji", Slobodna Dalmacija, 4. siječnja 2012
M. B., "Daruvarska Kupačica oteta usred noći iz Julijeva parka", tportal.hr, 15. ožujka 2012.
N. N., "Ukradena skupocjena skulptura zbog prodaje u staro željezo", Urban cult, 23. prosinca 2011.
S. F., "Danci na skulpture postavili alarm", tportal.hr, 28. siječnja 2011.
Nema komentara:
Objavi komentar