ponedjeljak, 23. travnja 2012.

Potresi: Naša ili tuđa briga?

PIŠE Mateja Novaković
Ispravila i uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc.


Projekt pod nazivom "Dijalozi za novo stoljeće" niz je okruglih stolova na temu zaštite kulturne baštine u svijetu koji se iz dana u dan mijenja. Međunarodni institut za restauriranje, pokretač ove inicijative, okupio je u srpnju 2009. godine osam stručnjaka iz pet zemalja kako bi zajednički raspravili temu zaštite muzejskih zbirki i drugih spomenika kulture od posljedica potresa. Okrugli stol bio je naslovljen "Prije nego se opet dogodi nezamislivo", a održan je u Nacionalnom muzeju zapadnjačke umjetnosti u Tokiju. Japan nije slučajno odabran za domaćina tog skupa. U toj je zemlji, naime, koncentrirano čak 10 % svih svjetskih potresa.

Okrugli stol u Tokiju trebao je potaknuti istraživanje suvremenih načina zaštite umjetnina od posljedica potresa. Glavno pitanje na koje je trebalo odgovoriti bilo je: Kako se muzeji koji nemaju dovoljno sredstava mogu upoznati s prijetnjom od potresa te umanjiti njegove posljedice? Stručnjaci su istaknuli da seizmičke karte stalno napreduju, što znači da će u budućnosti moći preciznije predvidjeti mjesto potresa. To, pak, znači da će se zbirke moći bolje (pravovremeno!) zaštititi.

Kada se razmišlja o zaštiti muzejski zbirki i pojedinačnih spomenika, u obzir treba uzeti nekoliko čimbenika:
- vjerojatnost oštećenja (primjerice, neki su predmeti lomljiviji/krhkiji od drugih)
- vrijednost predmeta (ne samo novčana, već religijska, kulturna, povijesna...).

Idealno bi bilo imati inženjere i druge stručnjake u timu. U slučajevima kada to nije financijski moguće, postoje ekonomičniji načini zaštite koje mogu provoditi muzejski zaposlenici. Jedan od njih je postavljanje zaštitne mreže ili ogradice na rubove otvorenih polica; tako će se spriječiti ispadanje predmeta za vrijeme potresa. Jednostavan način zaštite je oblaganje predmeta zaštitnim materijalom kako bi se spriječilo njihovo oštećivanje pri sudaranju. Još jedna mogućnost je postavljanje vrećica s pijeskom ili olovom u unutrašnjost nekih predmeta koji su izloženi u muzeju, primjerice u vaze. Predmetu se na taj način snižava težiše pa neće lako pasti. Budući da se "utezi" ne vide, rješenje je i estetski zadovoljavajuće.


Mjere zaštite za skulpture i velike umjetnine na postamentima (preuzeto iz članka "Seismic Disaster Planning: Preventive Measures Make a Difference", autori: Elisabeth Cornu i Lesley Bone)


Neki se predmeti mogu kvačicama pričvrstiti za postament (preuzeto iz članka "Protecting Collections in the J. Paul Getty Museum from Earthquake Damage")


Trebamo li mi razmišljati o potresima?


Ova je tema i za nas vrlo značajna, budući da se Hrvatska nalazi na seizmički vrlo aktivnom području. Jutarnji list nedavno je objavio karte potresnih područja Hrvatske koje je izradio prof. dr. sc. Marijan Herak uz pomoć Hrvatskog zavoda za norme i Geofizičkog odsjeka PMF-a. Herak je za izradu karata koristio podatke o pedeset tisuća potresa (!), prikupljenih od generacija geoznanstvenika i seizmologa.



Trebamo li, dakle, zaštititi naše muzeje i spomenike od posljedica potresa? Odgovor je potvrdan. Karta pokazuje da je područje južne Dalmacije izrazito trusno, osobito okolica Stona i Metkovića.

Treba imati na umu da postoje jednostavni i jeftini načini zaštite umjetnina. Kao i uvijek, ključno je educiranje ljudi koji skrbe o kulturnim dobrima. Naše kulturno blago ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo, jer ga, ako je suditi prema ovim podacima, ubrzo možda više neće ni biti.

Nema komentara:

Objavi komentar