Splitska i bračka posla

UVOD Sagita Mirjam Sunara, as.


Nastavljamo s predstavljanjem semestralnih projekata studenata prve godine iz kolegija Preventivna konzervacija 1. Ovaj put su na redu Ivana Duvnjak i Tina Tomšič, a u idućem postu donosimo sažetak projekata Anje Mihotović (riznica splitske katedrale) i Daniela Grgića (kamene skulpture na jednom bračkom groblju).

- - -

Ivana Duvnjak: Fontana nije javni zahod!

Tema mog rada je "una piccola fontana" koja se nalazi u Dominisivoj ulici u Dioklecijanovoj palači. O njenoj povijesti zna se jako malo. Relativno je skrivena od očiju javnosti, ali je dio starog načina života i ima svoju priču. Fontana je prilično dobro očuvana, ali su sklad i higijena njenog okoliša narušeni. Moj cilj je označiti lokaciju fontane te osvijestiti građane da je ona dio kulturne baštine ovoga grada, a ne javni zahod.

U radu ću se također pozabaviti fontanom koja se nalazi pored željezničkog i autobusnog kolodvora u Splitu. Iako se nalazi na frekventnoj lokaciji – pored kolodvora, na pročelju zgrade u kojoj se nalazi kafić – njena je problematika donekle slična onoj iz Dominisove ulice: ljudi o njoj ne brinu, a u nju i oko nje baca se smeće. Smatram da bi je trebalo očistiti i odvojiti od "štekata" kafića.

Tina Tomšič: Mala pustinja velike spomeničke vrijednosti

U mom će semestralnom radu biti opisana povijest Pustinje Blaca na otoku Braču; njen početak i razvoj kroz stoljeća. Planiram izraditi projekt preventivne zaštite knjižnice koja se nalazi u sklopu samostanskog kompleksa. Opisat ću stanje knjiga, namještaja i drugih predmeta u knjižnici, identificirati gradbene materijale, odrediti uzročnike njihovog propadanja te dati prijedlog za čuvanje i/ili pohranu građe.

Knjižnica je jedna od značajnijih prostorija Pustinje Blaca. Broji više od deset tisuća knjiga, a značajan dio potječe iz vremena prije 1800. godine. Mogu se naći knjige iz područja astronomije, matematike, fizike, geodezije, klasične književnosti, beletristike te notni zapisi, astronomske i zemljopisne karte. Osobitu vrijednost imaju knjige iz 17., 18. i 19. stoljeća. Postoji i samostanski arhiv, u kojem se vidi predanost ljudi koji su generacijama radili u Blacima. Bilježili su svakodnevne poljodjelske poslove, početke cvjetanja, rasta i branja plodova te klimatske promjene. Kroz pedesetak godina bilježili su mijene dana, mjesece i godine. U arhivu se mogu naći stotine isplatnica za obavljene sezonske poslove, popisi radnika koji su sudjelovali u radovima na gradnji pristupnih putova i reguliranju voda koje su ugrožavale plodni blatački kanjon.